1 / 12

Projekt obnove

Obnova je pokrenuta radi reafirmacije izvornog arhitektonskog identiteta i ponovne integracije zgrade u suvremeni kulturni život grada. Opsežna konzervatorska istraživanja otkrila su tragove izvorne dekoracije i omogućila bolje razumijevanje izvornog oblikovanja. Obnova je trajala od 2005. do 2020. godine. Projekt je pažljivo vodila arhitektica konzervatorica Sanja Buble od samog početka, a 2019. godine pridružila joj se konzervatorica povjesničarka umjetnosti Sandi Bulimbašić.

GLAVNA FASADA NAKON OBNOVE. FOTOGRAFIJE: VALENTINO BILIĆ PRCIĆ, 2021.
Prije i poslije fotografije: Pročelje Hrvatskog doma 2011. i  2021. (PHOTO: Valentino Bilić Prcić)
2 / 12

Materijali i tehnike

Pročelje i glavna dvorana obnovljeni su s velikom povijesnom točnošću, što projekt čini uzornim primjerom očuvanja baštine. Konzervatori su utvrdili da su istake i dekorativne vrpce izrađene šablonama u žbuci, dok su reljefni ukrasi lijevani – od betona na pročelju i od gipsa u interijeru; ukrase je izrađivala je nekadašnja tvornica Gilardi & Bettiza prema Tončićevim nacrtima. Zbog malog broja sačuvanih fragmenata primijenjeni su drugačiji restauratorski materijali, primjerice restauratorski mort korišten za pročelje.

DEKORACIJA PILASTRA PROČELJA. FOTOGRAFIJA: IVANA MARUŠIĆ, 2025.
3 / 12

The Restoration Process

Rekonstrukcija arhitektonske plastike temeljila se na povijesnoj fotografskoj dokumentaciji i komparativnim analizama, osobito obližnje zgrade Sumpornog kupališta u Marmontovoj ulici. Pri obnovi su korištene suvremene tehnike poput 3D skeniranja, CNC obrade i 3D glodanja. Neki su originalni elementi bili armirani željezom, koje je korodiralo, a danas su zamijenjeni armaturom od nehrđajućeg čelika.

SUMPORNO KUPALIŠTE U SPLITU, PROJEKT KAMILA TONČIĆA, 1903. IZVOR: FOTOTEKA KONZERVATORSKOG ODJELA U SPLITU.
4 / 12

Main Façade

Prema nacrtima, glavno pročelje simetrično je, sa središnjim ulazom uokvirenim pilastrima, lunetom i balkonom. Istraživanja konzervatora su utvrdila da je izvedeno stanje bogatije ukrasima i da su neki motivi kod izvedbe zamijenjeni: ovalni medaljoni pod prozorima trećeg kata izvedeni su kao ženske glave. Ulazna vrata, rekonstruirana prema pronađenim starim vratnicama, posebno su zanimljive staklene opne u geometrijskom okviru.

ILUSTRACIJA GLAVNOG PROČELJA, GORDANA KUZMIĆ-KALOGJERA, 2019. IZVOR: GLAVNI ARHITEKTONSKI PROJEKT OBNOVE
5 / 12

Prostorna organizacija

Zgrada je smještena na pravokutnoj parceli s kraćom stranom okrenutom prema ulici T‑tlocrtom: uski, trokatni krak okrenut prema ulici sadržavao je prostorije društava, dok stražnji krak obuhvaća svečanu dvoranu na katu i vatrogasnu postaju u prizemlju, učinkovito spajajući na limitiranoj parceli organizacijske prostore s velikom dvoranom za koncerte, okupljanja i gimnastičke vježbe.

ILUSTRACIJA TLOCRTA 1. KATA, GORDANA KUZMIĆ-KALOGJERA, 2019. IZVOR: GLAVNI ARHITEKTONSKI PROJEKT OBNOVE
6 / 12

Glavno stubište

Glavni ulaz vodi u predvorje, odakle se pristupalo pomoćnom ulazu ili trokrakom kamenom stubištu koje povezuje sve katove. Zidovi stubišta ukrašeni su plitkim pilastrima, dok su podesti obloženi geometrijskim mozaik pločicama. Veliki lučni prozori omogućavali su prirodno svjetlo, iako su neki kasnije djelomično zazidani. Pilastri uz središnji ulaz, stupovi na pročelju s naglašenim vijencem i atika izvedeni su kao dekorativni elementi od betona.

GLAVNO STUBIŠTE HRVATSKOG DOMA. FOTOGRAFIJA: KAZINOTI & KOMENDA, 2019.
7 / 12

Cjelovito umjetničko djelo

Podne obloge, proizvod tvornice Gilardi & Bettiza, sačuvane su gotovo u cijelosti. Stubišnoj ogradi, kao važnom elementu interijera, također se posvetila pažnja. Ona je obnovljena po uzoru na ogradu koja je sačuvana u zgradi Sumpornih toplica u Splitu (još jednom Tončićevom djelu), kako bi se očuvao duh cjelovitog umjetničkog djela. U secesiji, pojam Gesamtkunstwerk označava ideju oblikovanja arhitekture, interijera i dekorativnih detalja kao jedinstvene, skladne cjeline.

DETALJ GLAVNOG STUBIŠTA. FOTOGRAFIJA: IVANA MARUŠIĆ, 2025.
8 / 12

Svečana dvorana

Svečana dvorana bila je smještena na prvom katu stražnjeg krila, bila je pravokutnog tlocrta dimenzija 9,5 × 18,6 metara. Strop visine 7,4 metra uzdizao se iznad dviju etaža uličnog krila, stvarajući iznimno dojmljiv prostor. Visoki lučni prozori duž bočnih zidova ispunjavali su dvoranu obiljem prirodnog svjetla. Na završetku dvorane nalazila se plitka, uvučena pozornica, s pratećim prostorijama raspoređenima oko nje.

SVEČANA DVORANA OKO 1920. GODINE. IZVOR: FOTOTEKA KONZERVATORSKOG ODJELA U SPLITU.
9 / 12

Dekoracije interijera

Zidovi svečane dvorane bili su raščlanjeni pilastrima s oblim kapitelima koji su vizualno podupirali strop i stvarali mekani prijelaz između zidova i stropa. Dvorana je bila ukrašena jednostavnim linearnim, floralnim i apstraktnim motivima. Stilizirane ženske glave, girlande, vitice i plodovi prostirali su se oko prozora, balkona i pozornice, vizualno obavijajući prostor.

DETALJI SVEČANE DVORANE, OKO 1920. IZVOR: FOTOTEKA KONZERVATORSKOG ODJELA U SPLITU.
10 / 12

Interijer danas

Dvorana predstavlja spoj funkcionalne prostorne organizacije i secesijske elegancije, s masivnim kamenim zidovima, drvenim podovima i dvostrešnim krovom čija se težina izravno oslanja na zidove, ostavljajući stropnu konstrukciju neopterećenom. U odnosu na stubište i administrativne prostore, svečana je dvorana znatno bogatije ukrašena u skladu s njezinim izvornim izgledom, čime se naglašava njezina javna i reprezentativna namjena.

SVEČANA DVORANA “IVO TIJARDOVIĆ”. FOTOGRAFIJA: IVANA MARUŠIĆ, 2025.
11 / 12

Strop svečane dvorane

Strop je raščlanjen kružnim i pravokutnim poljima koja uokviruju organski reljefi, dok zaobljeni pilastri i ukrasni vijenci zaokružuju bogat, ali uravnotežen dekorativni izraz dvorane.

DETALJ STROPA SVEČANE DVORANE. FOTOGRAFIJA: IVANA MARUŠIĆ, 2025.
12 / 12

Svečana dvorana danas

Velika dvorana nazvana je „Ivo Tijardović“ prema istaknutom splitskom skladatelju i dirigentu, u čast njegova trajnog doprinosa glazbenoj i kazališnoj baštini grada. Obnovom i ponovnim otvorenjem, Hrvatski dom je ponovno stekao svoju povijesnu ulogu kao dom svih umjetnosti – obuhvaćajući arhitekturu, glazbu, kulturne događaje, likovne umjetnosti i dizajn – potvrđujući svoje mjesto kao živo kulturno središte u Splitu koje spaja baštinu i suvremenu kreativnost.

PLAKAT ZA KONCERT KLASIČNE ORKESTRALNE GLAZBE S LIKOM IVE TIJARDOVIĆA. DIZAJN: MILE MODIĆ, 2023.